Rukopisi i rijetke knjige:
Dokumenti su dani na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna.
Musa Honoribus domini Constantini Stanich; - Typis Novoszelianis, Zagrabiae, 1815.
(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/musa_honoribus__-_constantini_stani)
Spectabilis dominus Stephanus Osegovich de Barlabassevecz; - Zagrabiae, 1848.
(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/spectabilis_dominus_stephanus_osego)
Uspomena Mirka bar. Ozegovića Barlabaševačkoga - biskupa senjskoga i modruškoga ili krbavskoga; - Beč: Vlastita naklada, 1869.
(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/uspomena-mirka-ozegovica)
Tjelovjeba i športovi za enskinje sa zdravstvenog stajališta/Fran. S. Gundrum Oriovčanin.; - Zagreb: Dionička tiskara, 1909. - 33 str
(https://issuu.com/knjiznica-krizevci/docs/gkfm_fgo_tjelovjezba)
Digitalizirana građa na stranicama "Digitalne knjinice Metel" koja se odnosi na neke znamenite Krievčane
Franjo Marković
Krievci, 26.7.1845. - 15.9.1914. ZagrebOsnovnu školu završio je u Krievcima. U Beču je studirao klasične jezike, slavistiku i filozofiju. Pjesnik i filozof, 1872. promoviran za doktora filozofije. Glavni urednik Vienca 1872. i 1873. Od 1874. bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Krievački oporbeni zastupnik u Saboru od 1881. do 1890., potpredsjednik Matice hrvatske od 1882. Djela: Dom i svijet, 1865., Iz mladih dana, 1883., Estetička ocjena Gundulićeva Osmana, 1880., Filozofijske struke pisci hrvatskog roda onkraj Velebita u stoljećih 15. do 18., 1882., Etički sadraj naših narodnih poslovica, 1889., Razvoj i sustav obćenite estetike, 1903.Gradska knjinica u Krievcima od 1989. godine nosi njegovo ime.
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000010784&lang=)
Ljudevit Vukotinović
1813-1893. Pjesnik, prirodoslovac i političar. Krievački veliki upan, saborski zastupnik, pokretač knjievnog časopisa 'Kolo'. Poduzetnik, radio na razvoju gospodarstva.
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000000366&lang=)
Fran Gundrum Oriovčanin
(Oriovac, 1856 - Krievci, 1919), liječnik-polihistor, promicatelj zdravstvene kulture i naobrazbe, pisac zdravstveno-popularnih djela, organizator društvenog ivota, povjesničar, arheolog, kulturni radnik, knjievnik, prevoditelj, za ivota slavljen i poštovan, poslije smrti zaboravljen.
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000010859&lang=)
Članci u časopisima:
|
Proširitelji kuge (PRIRODA, 1911. broj 4 str. 21 ) |
Muhe (PRIRODA, 1914. broj 1 str. 11 ) |
Proslava dvadesetgodišnjice ustrojstva zdravstvene slube u Bugarskoj (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1898. broj 11 str. 405) |
Ugriz od pauka (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1899. broj 3 str. 83 ) |
Prilog članku ˝Ugriz od pauka˝ (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1899. broj 5 str. 150 ) |
XIII. medjunarodni liečnički sastanak u Parisu (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 9 str. 311 ) |
Sastanak slavenskih liečnika prigodom XIII. medjunarodnog liečničkog kongresa u Parisu (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 10 str. 349 ) |
Sastanak slavenskih liečnika prigodom XIII. medjunarodnog liečničkog kongresa u Parisu (Svršetak) (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1900. broj 11 str. 385 ) |
Prvi egipatski medicinski kongres (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1903. broj 3 str. 94 ) |
O purgenu (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1903. broj 12 str. 422 ) |
Pučki učitelji i učiteljice i prvo pruanje pomoći kod nezgoda (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1906. broj 4 str. 137 ) |
Izvješće o XV. medjunarodnom medicinskom kongresu u Lisabonu (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1906. broj 12 str. 412 ) |
Jedanaesti medjunarodni kongres protiv alkoholizma (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 1 str. 3 ) |
Jedanaesti medjunarodni kongres protiv alkoholizma (Svršetak) (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 2 str. 48 ) |
Mikuliczeva bolest (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 7 str. 202 ) |
Spaljivanje lješina (mrtvaca) (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 10 str. 310 ) |
Spaljivanje lješina (mrtvaca) (Svršetak) (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1908. broj 11 str. 342 ) |
Zdravstvena sluba u Hrvatskoj i Slavoniji u godini 1905. (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1909. broj 6 str. 144 ) |
Twelft international Congres on Alcoholism. London, July 18 th. to 24 th. 1909. (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1909. broj 9 str. 232 ) |
Statistika javnih bludnica (1907.-1908. godine) u Hrvatskoj i Slavoniji (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1910. broj 1 str. 7 ) |
Statistika javnih bludnica (1907.-1908. godine) u Hrvatskoj i Slavoniji (Nastavak) (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1910. broj 2 str. 63 ) |
I. tečaj samaričanka-bolesničara i bolesničarki - u c.kr. bolnici u Sarajevu (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1911. broj 6 str. 221 ) |
Suzbijanje zaraze u brijačnicama (LIJEČNIČKI VJESNIK, 1915. broj 4 str. 75 ) |
Antun Nemčić
Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. - Krievci, 5. rujna 1849.), hrvatski knjievnik.Rođen u Mađarskoj, poslije studija slubom u Krievcima, gdje i umire. Ilirac, pjesnik, pred smrt na dunosti biljenika Krievačke upanije. Najznačajnije djelo mu je humorno putopisna zbirka "Putositnice".Njegovo ime nosi glavni gradski trg, gdje se nalazi i njegov spomenik.
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000005504&lang=)
Albert Štriga
1821-1897., Krievčanin, operni pjevač. Ilirac, blizak Vatroslavu Lisinskom, kojega potiče na skladanje prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba', u čijoj izvedbi i sam sudjeluje. Zasluan za razvoj opernog ivota u Hrvatskoj, kao pjevač nastupao po mnogim slavenskim zemljama, nastupao zajedno sa Sidonijom Rubido Erdödi.Po njemu se zove krievačka glazbena škola.
Andre Mohorovičić
Rođen je 1913. godine u Krievcima. Diplomirao je 1935. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu. Kolegije povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1938. god. Kao asistent-stipendist provodi od 1936. do 1938. godine po nekoliko mjeseci u Pragu, Beču i Firenci. Doktorirao je na Fakultetu za arhitekturo, gradbeništvo in geodezijo Univerze v Ljubljani s disertacijom “O kategoriji apsolutnoga i relativnoga u teoriji arhitekture”
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/m3/mda1.asp?...)
Ivan Zakmardi Dijankovečki
1600-1667., Krievčan, nosilac najviših dunosti u Kraljevstvu, jedan od članova povjerenstva za sređivanje dravnih privilegija. Osnovao Dravni arhiv 1643., a od 1644. pronotar Hrvatskoga kraljevstva. Svoje posjede darovao pavlinima u prilici osnivanja njihovog samostana u Krievcima.Po njemu se zove krievačka gimnazija.
Jelka Struppi
1872-1946. Slikarica, rođena u Krievcima, iz stare austrijske plemićke obitelji, školovala se u Münchenu i Beču. Kasnije ivjela u Zagrebu, gdje je i umrla. Krievačka likovna galerija čuva veći broj njenih djela.
Julije Drohobeczky
1853-1934., grkokaolički biskup, u Krievcima 1892-1920. Veliki umjetnički mecena, zasluan za raskošn obnovu grkokatoličke katedrale u neogotičkom stilu (Bolle) sa slikanim ikonostasom kojeg izvode najbolji slikari hrvatske moderne.
Marcel Kiepach
1894-1915. Izdanak plemićke obitelji s vlastelinstvom u Krievcima. Izumitelj, 'hrvatski Edison', u jedva dvadeset godina ivota patentirao mnoštvo izuma, od kojih su najpoznatiji dinamo i irokompas. Poginuo u I. svjetskom ratu.
Marijan Detoni
1905-1981., krievački slikar. Završio likovnu akademiju u Zagreb. 1930. prva samostalna izloba u Krievcima. Istaknuti pripadnik grupe 'Zemlja', iz kojeg razdoblja datira njegova mapa 'Ljudi sa Seine'. Sudionik NOB, iz kojeg razdoblja potječu njegova najpoznatija djela. Nekoliko puta naslikao motiv krievačkog sajma. Bio redovni član Akademije.
Opširnije o autoru: (http://library.foi.hr/...)
Marijan Kolesar
1936-2003., krievački slikar, školovao se kao arhitekt, ali već zarana napušta izvornu profesiju i posvećuje se slikarstvu. Veći dio ivota proveo u Antwerpenu, izlagao u Belgiji, Francuskoj V. Britaniji, te u Hrvatskoj. Među zapaenijim ciklusima 'Gradska ena' (La Femme Urbaine), te nostalgični morski pejzai. Povodom 60-godišnjice ivota priređena mu je velika retrospektiva u Zagrebu i Krievcima.
Nikola Benger
1695-1766., Krievčanin, pavlin, završio filozofiju i teologiju, doktorirao u Lepoglavi, gdje nastavlja raditi kao profesor. Napisao više teoloških rasprava i knjiga, a najvanija mu je 'Regina Martyrum', u kojoj je dao među ostalim i topografski opis Krievaca i njegovih znamenitosti. U knjizi 'Liber memerabilium', kronici pavlinskog samostana u Lepoglavi opisao sve vane događaje u Kraljevstvu od 1400. do polovine 18. stoljeća.
Nina Vavra
1879-1942. Krievčanka, dramska umjetnica, od 1899. prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedna od najvećih dramskih glumica svoga vremena.
Stjepan Kranjčić
Stjepan Kranjčić rođen je u Petrijancu 5. prosinca 1918., svećenik.Više od 40 godina nakon što je umro, vjernici Kranjčića dre na glasu svetosti, mole mu se, a njegov je grob, bez ikakvih organiziranih pohoda, redovito okićen cvijećem i svijećama.
Sveti Marko Krievčanin
Treći proglašeni hrvatski svetac, Krievčanin rođenjem. Pravim imenom Marko Krizin, odabrao svećenički poziv, studirao teologiju i filozofiju u Beču i Grazu, zatim boravi u Rimu. U vrijeme Tridesetgodišnjeg rata našao se u Košicama, gdje je zajedno s drugovima Melchiorom Grodzieckim i Istvánom Pongráczom uhićen i mučen 7. rujna 1619. (Košički mučenici). Od 1904. slavi se kao Blaeni Marko Krievčanin.
Časopis "CRISS"
Časopis Povijesnog društva Krievci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stručnjaka, objavljujući njihova istraivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.
Opširnije o časopisu i pristup digitaliziranom sadraju: (http://hrcak.srce.hr/cris).
Časopis CRISS nalazi se i u fondu Gradske knjinice na Zavičajnom odjelu: (Link).