X
/ posjeta: 23230
Elektronički izvori na internetu (247)

Tražili ste: sve, grupirano po kategoriji 

  Naslov Url

OPĆENITO
1.  Čitaj knjigu Izvrsna stranica za knjigoljupce i sve one koji će to tek postati.
3.  Kampanja Čitaj mi Prva nacionalna kampanja za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi
6.  Metelwin-digital-library Facebook Facebook stranice 'Metelwin-digital-library'
7.  Pitajte knjižničare! Mrežne stranice online referentnih usluga knjižničara iz hrvatskih narodnih knjižnica.

E-KNJIGE
1.  Besplatne e-Knjige - facebook stranica
2.  besplatne elektroničke knjige Stranica sa oko 160 besplatnih knjiga u pdf formatu.
3.  Besplatne Knjige Besplatno Preuzimanje E-Knjiga PDF formata
4.  Besplatno Preuzimanje E-Knjiga PDF formata
5.  blog 'Besplatne Knjige' Stranica nudi mnoštvo besplatnih e-knjiga (PDF) raznih žanrova. Omogućuje i pretplatu na Newsletter.
6.  Elektire - školske lektire u E-formatu Na inicijativu i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a u realizaciji "Bulaja naklade" i Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, na ovim stranicama objavljuju se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire. Djela su u pdf, web, flip i epub formatu.
7.  Elibrika - besplatne e knjige Elibrika je portal koji spaja male i velike nakladnike s čitateljima te služi promoviranju kulture čitanja i korištenje e-knjiga.
8.  Free Trade Magazine Subscriptions Velika baza besplatnih stručnih časopisa.
9.  Stranica KGZ - besplatne e-knjige Popis stranica sa besplatnim e-knjigama

DIGITALIZIRANA ZAVIČAJNA ZBIRKA
1.  Albert Štriga 1821-1897., Križevčanin, operni pjevač. Ilirac, blizak Vatroslavu Lisinskom, kojega potiče na skladanje prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba', u čijoj izvedbi i sam sudjeluje. Zaslužan za razvoj opernog života u Hrvatskoj, kao pjevač nastupao po mnogim slavenskim zemljama, nastupao zajedno sa Sidonijom Rubido Erdödi.Po njemu se zove križevačka glazbena škola.
2.  Andre Mohorovičić Rođen je 1913. godine u Križevcima. Diplomirao je 1935. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu. Kolegije povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1938. god. Kao asistent-stipendist provodi od 1936. do 1938. godine po nekoliko mjeseci u Pragu, Beču i Firenci. Doktorirao je na Fakultetu za arhitekturo, gradbeništvo in geodezijo Univerze v Ljubljani s disertacijom “O kategoriji apsolutnoga i relativnoga u teoriji arhitekture”
3.  Antun Nemčić Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. - Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik.Rođen u Mađarskoj, poslije studija službom u Križevcima, gdje i umire. Ilirac, pjesnik, pred smrt na dužnosti bilježnika Križevačke županije. Najznačajnije djelo mu je humorno putopisna zbirka "Putositnice".Njegovo ime nosi glavni gradski trg, gdje se nalazi i njegov spomenik.
4.  CRISS - časopis Povijesnog društva Križevci Pretraživa baza podataka članaka sa slobodnim pristupom i cjelovitim tekstom.Časopis Povijesnog društva Križevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stručnjaka, objavljujući njihova istraživanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina. Većina radova obrađuje teme vezane uz križevački kraj, stavljajući ovo područje u fokus znanstvenih istraživanja. Radovima koji obrađuju teme iz šireg pa i inozemnog prostora, a koji sadrže tematske poveznice s povijesnim osobama ili događajima vezanim uz križevački kraj ili uz područje koje obuhvaća današnja Koprivničko-križevačka županija, časopis se otvara prema drugim aktualnim temama znanstvene i stručne zajednice.
5.  Fran Gundrum Oriovčanin (Oriovac, 1856 - Križevci, 1919), liječnik-polihistor, promicatelj zdravstvene kulture i naobrazbe, pisac zdravstveno-popularnih djela, organizator društvenog života, povjesničar, arheolog, kulturni radnik, književnik, prevoditelj, za života slavljen i poštovan, poslije smrti zaboravljen.
6.  Franjo Marković Križevci, 26.7.1845. - 15.9.1914. ZagrebOsnovnu školu završio je u Križevcima. U Beču je studirao klasične jezike, slavistiku i filozofiju. Pjesnik i filozof, 1872. promoviran za doktora filozofije. Glavni urednik Vienca 1872. i 1873. Od 1874. bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Križevački oporbeni zastupnik u Saboru od 1881. do 1890., potpredsjednik Matice hrvatske od 1882. Djela: Dom i svijet, 1865., Iz mladih dana, 1883., Estetička ocjena Gundulićeva Osmana, 1880., Filozofijske struke pisci hrvatskog roda onkraj Velebita u stoljećih 15. do 18., 1882., Etički sadržaj naših narodnih poslovica, 1889., Razvoj i sustav obćenite estetike, 1903.Gradska knjižnica u Križevcima od 1989. godine nosi njegovo ime.
7.  Ivan Zakmardi Dijankovečki 1600-1667., Križevčan, nosilac najviših dužnosti u Kraljevstvu, jedan od članova povjerenstva za sređivanje državnih privilegija. Osnovao Državni arhiv 1643., a od 1644. pronotar Hrvatskoga kraljevstva. Svoje posjede darovao pavlinima u prilici osnivanja njihovog samostana u Križevcima.Po njemu se zove križevačka gimnazija.
8.  Jelka Struppi 1872-1946. Slikarica, rođena u Križevcima, iz stare austrijske plemićke obitelji, školovala se u Münchenu i Beču. Kasnije živjela u Zagrebu, gdje je i umrla. Križevačka likovna galerija čuva veći broj njenih djela.
9.  Julije Drohobeczky 1853-1934., grkokaolički biskup, u Križevcima 1892-1920. Veliki umjetnički mecena, zaslužan za raskošn obnovu grkokatoličke katedrale u neogotičkom stilu (Bolle) sa slikanim ikonostasom kojeg izvode najbolji slikari hrvatske moderne.
10.  Ljudevit Vukotinović 1813-1893. Pjesnik, prirodoslovac i političar. Križevački veliki župan, saborski zastupnik, pokretač književnog časopisa 'Kolo'. Poduzetnik, radio na razvoju gospodarstva.
11.  Marcel Kiepach 1894-1915. Izdanak plemićke obitelji s vlastelinstvom u Križevcima. Izumitelj, 'hrvatski Edison', u jedva dvadeset godina života patentirao mnoštvo izuma, od kojih su najpoznatiji dinamo i žirokompas. Poginuo u I. svjetskom ratu.
12.  Marijan Detoni 1905-1981., križevački slikar. Završio likovnu akademiju u Zagreb. 1930. prva samostalna izložba u Križevcima. Istaknuti pripadnik grupe 'Zemlja', iz kojeg razdoblja datira njegova mapa 'Ljudi sa Seine'. Sudionik NOB, iz kojeg razdoblja potječu njegova najpoznatija djela. Nekoliko puta naslikao motiv križevačkog sajma. Bio redovni član Akademije.
13.  Marijan Kolesar 1936-2003., križevački slikar, školovao se kao arhitekt, ali već zarana napušta izvornu profesiju i posvećuje se slikarstvu. Veći dio života proveo u Antwerpenu, izlagao u Belgiji, Francuskoj V. Britaniji, te u Hrvatskoj. Među zapaženijim ciklusima 'Gradska žena' (La Femme Urbaine), te nostalgični morski pejzaži. Povodom 60-godišnjice života priređena mu je velika retrospektiva u Zagrebu i Križevcima.
14.  Nikola Benger 1695-1766., Križevčanin, pavlin, završio filozofiju i teologiju, doktorirao u Lepoglavi, gdje nastavlja raditi kao profesor. Napisao više teoloških rasprava i knjiga, a najvažnija mu je 'Regina Martyrum', u kojoj je dao među ostalim i topografski opis Križevaca i njegovih znamenitosti. U knjizi 'Liber memerabilium', kronici pavlinskog samostana u Lepoglavi opisao sve važne događaje u Kraljevstvu od 1400. do polovine 18. stoljeća.
15.  Nina Vavra 1879-1942. Križevčanka, dramska umjetnica, od 1899. prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedna od najvećih dramskih glumica svoga vremena.
16.  Stjepan Kranjčić Stjepan Kranjčić rođen je u Petrijancu 5. prosinca 1918., svećenik.Više od 40 godina nakon što je umro, vjernici Kranjčića drže na glasu svetosti, mole mu se, a njegov je grob, bez ikakvih organiziranih pohoda, redovito okićen cvijećem i svijećama.
17.  Sveti Marko Križevčanin Treći proglašeni hrvatski svetac, Križevčanin rođenjem. Pravim imenom Marko Krizin, odabrao svećenički poziv, studirao teologiju i filozofiju u Beču i Grazu, zatim boravi u Rimu. U vrijeme Tridesetgodišnjeg rata našao se u Košicama, gdje je zajedno s drugovima Melchiorom Grodzieckim i Istvánom Pongráczom uhićen i mučen 7. rujna 1619. (Košički mučenici). Od 1904. slavi se kao Blaženi Marko Križevčanin.

REGIONALNE KNJIŽNICE
1.  Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja
2.  Gradska knjižnica "Slavka Kolara" Čazma
3.  Gradska knjižnica Đurđevac
4.  Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica
5.  Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica
6.  Knjižnica Križevačke eparhije Godine 1777. Papa Pio VI. i carica Marija Terezija osnivaju u Križevcima Križevačku biskupiju koja je nasljednica Marčanske biskupije, no svoje stalno sjedište u Križevcima biskupija ima tek od 1801. godine, a s njome i Knjižnica koja biva smještena u prostorije na prvom katu istočnog dijela biskupske rezidencije, gdje se i danas nalazi. ...
7.  Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar
8.  Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar

ONLINE KATALOZI KNJIŽNICA U HRVATSKOJ
1.  IRB - popis on-line kataloga knjižnica u Hrvatskoj Stranica sa linkovima na skupne on-line kataloge knjižnica u Hrvatskoj
2.  Katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
4.  Skupni katalog knjižnica Riječkog sveučilista Skupni katalog knjižnica Riječkog sveučilista (13 knjižnica)
5.  Skupni katalog METELwin Skupni katalog METELwin - katalog knjižnica u sustavu i katalog digitalizirane građe
6.  Skupni katalog METELwin - knjižnice Skupni katalog narodnih, školskih, specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Sustavu METELwin
8.  Skupni katlaog knjižnica Osječko-baranjske županije Skupni katlaog knjižnica Osječko-baranjske županije (12 knjižnica)
9.  Sveučilište u Zagrebu - Knjižnični katalog 38 knjižničnih kataloga sveučilišnih knjižnica

ONLINE KATALOZI KNJIŽNICA U SVIJETU
1.  Library of Congress
2.  LIBWEB Popis knjižničnih online kataloga u svijetu po regijama i državama
3.  University of Cambridge
 
 

Elektronički izvori na internetu



Trg sv. Florijana 14. 48260 KRIŽEVCI
Tel: 048/682-646; 048/270-129;
E-mail: knjiznica-krizevci@kc.t-com.hr, gkfm.ozo@gmail.com
Radno vrijeme: pon, uto: 13-19; sri, čet, pet: 08-14; sub: ne radi o daljnjeg