Gradskoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci Ministarstvo kulture i medija odobrilo je projekt: „Digitalizacija najstarijih i rijetkih knjiga i serijskih publikacija iz Zavičajne zbirke Crisiensia“ u vrijednosti od 5.000,00 EUR. 

Odlukom Ministarstva kulture i medija, temeljem javnog poziva u kulturi za 2026.g., odobren je projekt digitalizacije najstarijih i rijetkih knjiga i serijskih publikacija iz Zavičajne zbirke „Crisiensia“ . Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci četvrta je po starosti u Hrvatskoj i potječe od Ilirske čitaonice koju je osnovao Ljudevit Farkaš Vukotinović 1838./39.g. neposredno nakon Varaždina, Karlovca i Zagreba. Najznačajnija je i najstarija kulturna ustanova u Križevcima. 

Od 1975. g. formira se Zavičajna zbirka Crisiensia koja danas broji 5.296 jedinica građe i 6.883 svezaka knjiga te 2.299 jedinica ostale građe. Zavičajna zbirka ima zasebne cjeline – zbirke: Franjo Marković, sv. Marko Križevčanin, Ilirska zbirka, zbirke pozivnica, razglednica, kalendara, plakata, kataloga izložbi, letaka i zbirku novinskih izrezaka, tzv. hemeroteku). Predložene knjige i serijske publikacije za postupak digitalizacije dio su zbirke Crisiensia.

Zavičajna zbirka sadrži knjige, serijske publikacije i ostalu građu koja govori o dugoj povijesti grada. Križevci su zauzimali istaknuto mjesto među gradovima i kojima se iznikla ilirska ideja. U Križevcima su od 1836. službovali mladi ilirci, Antun Nemčić i Ljudevit Vukotinović, a vrlo često su navraćali Ljudevit Gaj, Ivan Kukuljević, Mirko Bogović, Metel Ožegović, Stanko Vraz i drugi. (iz povijesti knjižnice ).

Stoga su Križevci bili plodno tlo za osnivanje čitaonice o čemu piše Ljudevit Vukotinović: Takovo je društvo u Varaždinu, - tako sam i ja sad u Križevcu postavio.“(Korespodencija Vukotinović-Vraz, 24 pisma, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, R 3981 b, pismo od 17. 3. 1838.). Projekt digitalizacije najstarijih i rijetkih knjiga i časopisa iz naše bogate zavičajne zbirke predstavlja veliki doprinos čuvanju baštine i dostupnosti građe za širu kulturnu javnost.

Ovim projektom pripremamo se za obilježavanje velike obljetnice: 190 godina Ilirske čitaonice u Križevcima. Građa koja će se digitalizirati ovim projektom bit će besplatno dostupna svim korisnicima interneta. U okviru projekta planirana je i promocija kako bi ciljani korisnici i šira lokalna sredina dobili informacije o projektu i kako bi se povećalo korištenje digitalizirane građe. Odabrana građa pripada dijelu najstarije i rijetke građe Zavičajne zbirke Crisiensia Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci i kao takva ima veliku kulturnu i povijesnu vrijednost za područje Grada Križevaca i Koprivničko-križevačku županiju.

Gradska knjižnica ne posjeduje opremu potrebnu za digitalizaciju građe, što znači da će taj dio posla biti prepušten specijaliziranoj firmi ili ustanovi koja se bavi digitalizacijom. Ukupno će se digitalizirati 39 knjiga (9.027 stranica) i 3 serijske publikacije (5.721 stranica). – 42 jedinica građe (14.748 stranica). Predložena građa za digitalizaciju nije samo zavičajnog, nego je i nacionalnog karaktera, te lakši i brži pristup do nje doprinosi širem prepoznavanju identiteta Križevaca kao značajnog kulturnog i povijesnog grada Hrvatske i Europe. 
Povećavanjem broja digitaliziranih zbirki Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci obogaćuje i povećava značaj sustava eKultura te time stvara dobru platformu konkurentnog participiranja na međunarodnim natječajima za financiranje zavičajnih i nacionalnih projekata digitalizacije knjižne i neknjižne građe. Također, zbirka može poslužiti za umrežavanje s ostalim sličnim projektima te se na taj način može uključiti u jedinstveni projekt digitalizirane građe ilirskih čitaonica pojedinih gradova i mjesta, bilo na nacionalnoj ili europskoj razini.

v.d. ravnateljica Marjana Janeš-Žulj, viši knj.