U 82. godini života napustio nas je filozof, knjižničar i dugogodišnji ravnatelj NSK, dobar poznavatelj povijesti knjižničarstva u Križevcima i naš dragi prijatelj dr. sc. Josip Stipanov. 

Josip Stipanov rođen je 18. studenoga 1939. u mjestu Soline na Dugome otoku. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu nadbiskupsku gimnaziju i studij teologije u Zadru. Na Gregorijani u Rimu studirao je filozofiju koju je 1971. završio doktoratom. Nekoliko godina radio je kao profesor u Klasičnoj nadbiskupskoj gimnaziji te na Višem bogoslovnom učilištu u Zadru. U NSK u Zagrebu zaposlio se 1972. i ponajprije se bavio hrvatskom retrospektivnom bibliografijom. Od 1972. godine  do odlaska u mirovinu 2007. radio je na raznim dužnostima u NSK, od čega je od 1998. bio ravnatelj ove najznačajnije knjižnične ustanove.

Stipanov je 20 godina sudjelovao u izgradnji nove zgrade NS Knjižnice te je s radošću 1995. dočekao njezino otvorenje, a 2005. i učlanjenje NSK u Zagrebu u mrežu Europskih knjižnica.

Zahvaljujući Josipu Stipanovu, u NSK u Zagrebu počela je produktivnija uporaba suvremene informacijske i telekomunikacijske tehnologije, novih medija kao i informatizacija knjižničnog sustava. Knjižnica je tako izravno i neizravno pridonijela razvoju i drugih hrvatskih knjižnica te njihovu povezivanju u funkcionalni knjižnični sustav.

Josip Stipanov objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka u hrvatskoj te u inozemnoj strukovnoj periodici. Za svoj rad dobio je niz priznanja i nagrada, od kojih treba izdvojiti Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Knjižnice i knjižničari bili su mu u središtu zanimanja što dokazuju i dvije najpoznatije knjige - "Knjižnice i društvo - od potrebe do mogućnosti" iz 2010.  te "Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj" iz 2015. obje u izdanju Školske knjige. 

U prvoj knjizi Stipanov je prikazao sociološki, komunikološki i kulturološki aspekt nastanka knjižnica, od Mezopotamije do digitalnoga doba, te njihovu ulogu u budućnosti, a svrha knjige bila je prikazati kako je društvo utjecalo na nastanak, djelovanje i razvoj knjižnica. 

Drugu knjigu u kojoj se spominje i osnutak i razvoj čitaonice u Križevcima: "Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj", kapitalno djelo iz povijesti hrvatskih knjižnica, autor je  promovirao  u našoj novoj knjižnici prije nekoliko godina.

Dr. sc. Stipanov ostat će nam u nezaboravnom sjećanju po svojoj silnoj radnoj energiji i dobronamjernosti  te nesebičnosti prema kolegama, širokom znanju, obrazovanošću, otvorenošću duha i željom za stvaranjem boljeg društva. 

Njegov  je  omiljeni citat: „Kultura jedne zemlje može se mjeriti brojem njezinih knjižnica, knjiga i čitača“ -  A. G. Matoš.

Nedostajat će nam njegov vedar i optimističan duh kojim je obogaćivao sve nas koji smo ga poznavali.

Hvala mu na tome.

Marjana Janeš-Žulj